Doručak na travi, nedjelja, 29.1.2023., 10.11 sati
Javno je dobro – Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama
Gošće: arhitektica Dinka Pavelić i dipl. ing. građ. Vladimira Mascarell, članice inicijative Javno Je Dobro
Što nas čeka s prijedlogom Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama? Davanje obale u koncesiju stranim hotelskim lancima uz segregaciju domaćeg stanovništva uz bijednu koncesijsku naknadu? Što obuhvaća pojam jedinstvena funkcionalna cjelina? Nečije dvorište je funkcionalna cjelina s ulicom? Legalizacija nasipavanja, betoniranja škrapa i plićaka za postavljanje temelja za tzv. sunčališta? Svakome kome je stalo do mora kao javnog dobra, očit je retrogradni pristup komodifikacije javnog dobra, nedostatak razumijevanja uloge plaže kao prirodnog kapitala, nedostatno poznavanje uloge javnih plaža, blagodati mora u zaštiti javnog zdravlja uz smanjenje troškova zdravstva.
Prošle godine, krajem prosinca, završilo je javno savjetovanje o prijedlogu Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Na Prijedlog Zakona pristiglo je 914 primjedbi. Cijela javna rasprava i e-savjetovanje provodili su se u vrijeme Svjetskog nogometnog prvenstva, ulaska u Schengen, uvođenja Eura, što je trebalo pomoći Vladi i Ministarstvu da lakše provuče zakon, u vrijeme interesa medija za druge teme. Ipak, podcijenjen je interes javnosti, ljudi koji svaki dan žive na pomorskom dobru.
Razne javne ustanove, županijski odjeli, županijski zavodi za prostorno planiranje nalazili su ozbiljne propuste u prijedlogu Zakona, čak i oni u kojima HDZ ima znatan utjecaj. Komore ovlaštenih inženjera uputili su vrlo jasne i argumentirane kritike iz kojih je jasno da je ovakav prijedlog Zakona neprovediv, štetan i besmislen. Već u studenome 2022. inicijativa Javno je Dobro, čija je predstavnica u tom tijelu bila dipl. ing. građ. Vladimira Mascarell, ogradila se od prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Po njihovom mišljenju, pored neusklađenosti ili suprotno zakonima, tekst Nacrta Prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama nije usklađen ni s pravnom stečevinom EU-a, Zakonom o javnoj nabavi te Zakonom o regionalnoj i lokalnoj samoupravi, a ignorirane su i EU direktive, ističu u inicijativi Javno Je Dobro.
Proteklog se tjedna sve se “zakuhalo” i na političkom nivou, sabornici su se vratili u svoje klupe, pa zadnjih dana svjedočimo zajedničkoj inicijativi oporbenih klubova Hrvatskog Sabora, kojom su pozvali na povlačenje iz procedure Prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama tvrdeći da je nejasan, nedorečen, neprihvatljiv, opasan i protuustavan – što je odavno sugerirala struka i građanske inicijative. S druge strane, ispred predlagača zakona, Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković uvjerava saborsku oporbu da se novim zakonom plaže neće privatizirati ni ograđivati i poručio kako će se do drugog čitanja sporni članici razjasniti.
Udruge i stručne osobe i dalje upozoravaju kako je sudbina pomorskog dobra ugrožena samom činjenicom što je tekst propisa napisan konfuzno i kontradiktorno. Tako se privatnom interesu daje prednost u svakom pokrenutom pravnom postupku koji se tiče visokovrijednih obalnih nekretnina. Pomorsko dobro je ugroženo samom namjerom zakona u kojem se vrijedno zemljište uz more nastoji učiniti još vrjednijim anektiranjem pomorskog dobra, kako bi porasla vrijednost terena u vlasništvu nekretninskih mešetara. Prijedlog zakona je zapravo u dosluhu s novom Strategijom razvoja održivog turizma koja se uopće ne bavi održivošću, već ekonomski, ekološki i društveno neodrživom gradnjom novih hotela u obalnom pojasu. Svi se slažu o ocjeni da ne postoji temeljni preduvjet za donošenje ovog zakona, a to je važeći Morski prostorni plan Republike Hrvatske. Svi osim – zakonodavca.
Prosvjed inicijative Javno je dobro bit će održan u Zagrebu 2. veljače, a obalna lokalna podrška toj inicijativi su prosvjedi u Opatiji, Splitu, Puli, Visu, Šolti(Rogaču), Supetru, Makarskoj (Osejava)… Detaljnije pogledajte na stranicama društvenih mreža Javno Je Dobro.
Dinka Pavelić
Članica inicijative Javno Je dobro. U radnoj je skupini inicijative Javno je dobro za izradu Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, gdje je radila na pripremi stručnih mišljenja, kao i dijelova prijedloga zakona koji se odnose na Zakon o gradnji i Zakon o prostornom planiranju. Diplomirana arhitektica pri Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Završila je poslijediplomski studij The Berlage Institute u Amsterdamu i Rotterdamu. Radi doktorsku tezu na temu prostornog razvoja otoka „Archipelagopolis-at home at the sea“ na Arhitektonskom fakultetu u Ljubljani. Podučavala je urbanizam na Arhitektonskom fakultetu i Agronomskom fakultetu u Zagrebu, studij Krajobrazne arhitekture, kao honorarni asistent. Kao gostujuća profesorica predavala na Strelka institutu, a 2010 je u Ukrajini bila EU konzultant na Europskom projektu Ukrajinskoj vladi u reformi sektora ugljena. Bila je glavna i odgovorna urednica časopisa „Čovjek i prostor“, angažirana u upravnim tijelima UHA, DAZ. Sudjelovala na stručnim radionicama, seminarima i kongresima. Od 2002. do 2005. radi kao viša stručnjakinja Odjela za razvoj i investicije Hrvatskih željeznica te voditeljica grupe za razvoj nekretnina. Od 2012. do 2015. radi u Zagrebačkom holdingu, na poslovima razvoja nekretnina; Gredelj, Zagrepčanka – Stara Klaonica, Velesajam… Priprema projekta „Zagrebački kreativni klaster“ na prostoru TŽV Gredelj za EU fondove. Radila je i kao predstavnica ZGH u Hrvatskom klasteru kreativnih i kulturnih industrija. Bila zaposlena kao prostorni planer u Urbanističkom zavodu grada Zagreba, te u Općini Brtonigli i Gradu Umagu u Istri. Pokrenula je projekte obnove kulturne baštine na hrvatskim otocima (obnova Komujskog magazina – stara uljara, Premuda). Dobitnica je domaćih i stranih stipendija, sudionica stručnih i tematskih izložbi, arhitektonskih natječaja. Prakticirajuća je arhitektica i urbanistica u vlastitoj tvrtki, predaje stručne predmete na Školi primijenjene umjetnosti i dizajna.
Vladimira Mascarell
Članica inicijative Javno dobro, predstavnica Otočnog sabora i inicijative Javno je dobro u Radnoj skupini za izradu Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.
Rođena u Zagrebu 1963, osnovnu školu završila u Supetru na Braču odakle vuče obiteljske korijene. Diplomirala na Građevinskom fakultetu smjer konstrukcija. Radila u struci na razni projektima, a već 30 godina djeluje kroz svoju tvrtku. Zadnjih 10 godina se vratila na Brač, te je aktivna na polju zaštite javnog dobra. Osnivačica je udruge “Za naš Supetar”. Sudjeluje u javnim raspravama vezanim na pomorsko dobro više godina, kroz prijedloge i izradu Pravilnika u Splitsko-dalmatinskoj županiji koji se odnose na pomorsko dobro putem inicijative Javno je dobro. Paralelno s aktivizmom i društveno-korisnim radom, aktivna je u građevinskoj struci na specijalnim projektima.
#rplus #prostorslobode
Foto: promo
