Doručak na travi, nedjelja, 25.9.2022., 10-11 sati
Centri za kulturu – jučer, danas, sutra
Gošće emisije: Pavlica Bajsić Brazzoduro, ravnateljica Centra mladih Ribnjak, Anja Planinčić, ravnateljica Centra kulture na Peščenici – Knap i Saša Martinović Kunović, voditeljica Galerije Modulor (za arhitekturu i dizajn) u Centru za kulturu Trešnjevka.
Mada se Centri za kulturu u Hrvatskoj doživljavaju većinom kao relikti socijalizma, domaći povijesni izvori nas upućuju na tradiciju hrvatskih pučkih sveučilišta s početka XX. st. U kontekstu Europskih kulturnih politika u Danskoj se već sredinom 19. st. organiziraju tečajevi za “život i demokraciju”. Francuski model centra za kulturu 20. stoljeća inicirao je André Malraux, kreator kulturne politike u vrijeme De Gaullove vladavine, a njegova vizija je polazila od ideje prava svakog građana na kulturu kao javno dobro.
Najstarije narodno sveučilišta slavenskog juga je sadašnje Pučko otvoreno učilište Zagreb osnovano 1907. godine po uzoru na Prag i Beč, nakon čeka učilišta niču diljem hrvatskih gradova. U Hrvatskoj je sredinom 1960-ih rad narodnih sveučilišta usmjeren na obrazovnu, kulturnu i dodatnu (kulturno-prosvjetno-izdavačko knjižničnu) aktivnost. Tijekom vremena Društveni domovi se transformiraju u Centre za kulturu, kao središta koja su usmjerena na suradnju s lokalnom sredinom, kulturu namijenjenu svim građanima, razvoj kreativnosti i društvene odgovornosti. Tijekom 1990-ih dolazi do pada kvalitete djelatnosti ovih centara, pa se u isto vrijeme stvara novi model centra za kulturu, poput zagrebačkog Pogona, koji je osnovan odozdo, a po modelu civilno-javnog partnerstva. Često se radi o novom korištenju i oživljavanju napuštenih prostora koji lokalnom i međunarodnom suradnjom afirmiraju nezavisnu kulturnu scenu i praksu.
Kako naše gošće vide rad Centara za kulturu u vremenu prije njihovog angažmana, kakvu transformaciju CZK-ovi prolaze trenutno, gdje se pozicioniraju na kulturnoj sceni zajednice, koliko međusobno surađuju u mikro ili makro sredini unutar koje djeluju, kakva im je budućnost djelovanja i financiranja.
Pavlica Bajsić Brazzoduro (1973., Zagreb) apsolvirala je studij etnologije, češkog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, diplomirala dramaturgiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Magistrirala je estetiku na odsjeku filozofije Univerziteta Saint-Denis Paris 8. Suosnivačica je umjetničkih organizacija Projekt bizon, Feature ti mater, Radioaktif, Multimedijalna koliba i Radioteatar Bajsić i prijatelji. Prevoditeljica i redateljica glasova na sinkronizaciji preko 20 dugometražnih filmova. Autorica je više dokumentarnih radiodrama za radio. Prevoditeljica je i autorica više adaptacija te dramaturginja više kazališnih djela. Radila je kao scenaristica i dramaturginja na nekoliko dugometražnih igranih filmova (Moj dida je pao s Marsa) i nekoliko kratkometražnih animiranih. Autorica, dramaturginja i redateljica predstava Hoerspiel: mala igra za slušanje (i gledanje), Aether Ueber Berlin/Eter iznad Berlina, Orfej sluša radio, Ratovi svjetova, Soundtrack za film koji nije snimljen i Halo, halo, ovdje Radio Zagreb. Dobitnica je domaćih i međunarodnih priznanja. Trenutno je zaposlena na mjestu ravnateljice Centra mladih Ribnjak, u četverogodišnjem mandatu.
Saša Martinović Kunović (1965., Zagreb). Voditeljica je galerije Modulor u Centru za kulturu Trešnjevka (CeKaTe), te suradnica dugogodišnjeg projekta “Mapiranje Trešnjevke”. Diplomirala je na Višoj školi za tekstil i odjeću, te na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (Nastavnički odsjek, smjer slikarstvo, mentor prof. Z. Keser). Radila je na nekoliko osnovnih škola (kao profesorica likovne kulture), na Školi za primijenjenu umjetnost i dizajn u Zagrebu (Tekstilni odjel, grupa stručnih predmeta), na Akademiji likovnih umjetnosti (izdavaštvo i izlagaštvo), a osim pedagoške djelatnosti paralelno se bavi i umjetničkom. Do sada je održala više samostalnih i skupnih izložaba. Trenutno radi kao voditeljica Galerije Modulor (za arhitekturu i dizajn) u Centru za kulturu Trešnjevka u Zagrebu.
Anja Planinčić (1975., Zagreb), ravnateljica Centra kulture na Peščenici – KNAP, osnovanog 1955. godine. Od tada djeluje u kreiranju kulturnih i obrazovnih programa za djecu, mlade, odrasle i treću životnu dob, na području Peščenica – Žitnjak i šire. Anja Planinčić diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2000. Izlagala na više samostalnih i grupnih izložbi u zemlji i svijetu. Prošla je programe više dodatnih edukacija s područja fotografije, dizajna, kulturnog menadžmenta, marketinga i programa razvoja publike te pripreme EU projekata. Dobitnica je umjetničkih kolonija i rezidencija u zemlji i svijetu. Članica HDLU. Radila je kao voditeljica Galerije događanja. Od 2017. radi na mjestu ravnateljice Centra za kulturu Pešćenica – KNAP.
Za najavu su korišteni podaci teksta “Centri za kulturu – paradigme prošlosti ili potencijal budućnosti”, autorice – Sonja Švec Španjol i Andrea Vujnović, 2015. te Radne bilježnice za društveno-kulturne centre, autora/ice Davor Mišković, Dea Vidović i Ana Žuvela, izdanje Zaklada kultura nova, 2015.
#rplus #prostorslobode
Foto: promo
