ili “bauk” Degrowtha kruži Europom
U Zagrebu je, od 29.8. do 2.9.2023. bila održana deveta međunarodna Degrowth konferencija, s sudionicima/cama iz cijelog svijeta. Među glavnim su govornicima bili japanski filozof i profesor na Tokyo univerzitetu, Kohei Saito; Roland Ngam, menadžer odjela Klimatske pravde za Južnu Afriku u Rosa Luxemburg Stiftungu, Diana Ürge-Vorsatz, mađarska znanstvenica, potpredsjednica IPCC-a, sociolog Paul Stubbs, zaposlen kao savjetnik na Ekonomskom institutu u Zagrebu, d. sc. Karin Doolan, profesorica na odjelu sociologije Sveučilišta u Zadru te Françoise Vergès, francuska znanstvenica, politologinja, povjesničarka, zastupnica teorije dekolonijalnog feminizma. Na konferenciji su sudjelovali i predstavnice/i Grada Zagreba i lijevih/zelenih opcija: Tomislav Tomašević, Danijela Dolenec, Luka Korlaet, Jelena Miloš, Sandra Benčić, Milan F. Živković, Mirela Holy…
S održavanjem ove konferencije te kroz medijske obavijesti koje su pratile događaj, većina se građana prvi puta susrela s konceptom i pojmom Degrowtha / Odrasta. U medijskom su se prostoru pojavila različita tumačenja, pa emisiju posvećujemo upravo temi Odrasta. Jelena Puđak bila je dio organizacijskog tima konferencije, a Sonja Schirmbeck sudjelovala je (uz Danijelu Dolenec, Vincent Liegey i Judith Pape) na panelu o Odrastu i političkoj ljevici. Marija Brajdić Vuković zastupnica je stranke Možemo! u Skupštini Grada Zagreba, znanstvenica s područja sociologija znanosti i tehnologije, metodologija društvenih istraživanja, piala je radove na temu Odrasta, posebice o idejama i vrijednostima povezanim s Odrastom. Jedno od pitanja koje postavlja je mogu li tehnologija i znanost, koji su uništili prirodu kako bi osigurali razvoj, donijeti bolju budućnost?
S našim ćemo gošćama razgovarati o pojmu Degrowtha i temama vezanim uz njega: održivom razvoju, ekološkoj pravdi, klimatskim promjenama, gradovima u post-rast eri, zelenim politikama, sreći, politikama skrbi, stambenoj politici, edukaciji, ulozi radnika i sindikata…
Za kraj najave, a početak dijaloga, nekoliko osnovnih pojmova vezanih uz Odrast. Teorija Odrasta temelji se na idejama i istraživanjima mnoštva disciplina kao što su ekonomija, ekonomska antropologija, ekološka ekonomija, znanosti o okolišu i razvojne studije. Kritika se odnosi na fokusiranje modernog kapitalizma na stalan rast, u smislu novčane vrijednosti, agregatnih dobara i usluga, čime ovakav rast uzrokuje veliku i globalnu ekološku štetu i nije nužan za daljnji razvoj ljudskog životnog standarda. Jedna od tvrdnja je da rast iznad određene razine povećanje bruto proizvoda više nije svrsishodan u postizanju bolje kvalitete života te socijalne pravde. Negativni učinci poput veće potrošnje prirodnih resursa i uništavanja okoliša značili bi prekoračenje planetarnih granica. Ova teorija smatra da seu mjerenju rasta nekog društva treba usredotočiti na ekonomske i društvene pokazatelje kao što su životni vijek, zdravlje, obrazovanje, stanovanje ili pristup poslu kao pokazateljima ljudskog blagostanja. Teoretičari odrasta tvrde da kvaliteta, a ne prazni konzumerizam mogu povećati ljudski životni standard i ekološko očuvanje, čak i uz usporen ili smanjen BDP.
Marija Brajdić Vuković, izv. prof, dr. sc., viša znanstvena suradnica Instituta za društvena istraživanja u Zagreb; zastupnica u Skupštini grada Zagreba iz stranke Možemo!, članica Odbora za gospodarstvo, poljoprivredu i zaštitu okoliša te Radne skupine gradonačelnika za građansku energiju. Članica je Vijeća Možemo!, te tematske programske skupine Zeleni plan, vodi tematsku podgrupu za Ublažavanje i adaptaciju na klimatske promjene. U sklopu skupštinskog kluba, pored drugih dužnosti i tema, bavi se zelenim planom/politikama. Profesionalno je znanstvenica, sociologinja znanosti i tehnologije koja se u svom istraživačkom radu također bavi i pitanjima održivosti, te je pisala radove i na temu Odrasta, posebice ideja i vrijednosti povezanih s Odrastom.
Jelena Puđak znanstvena je suradnica na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar (Zagreb, Hrvatska) od 2008. do 2017. i 2019. do danas. Također je predavala na Sveučilištu u Zagrebu (Odsjek za sociologiju Hrvatskih studija) od 2014. do 2019. Područja interesa su joj socijalna ekologija, održivi razvoj, ekološka ekonomija i društvene dimenzije klimatskih promjena te kvalitativne metodologije istraživanja. Od 2008. godine kontinuirano radi na hrvatskim i međunarodnim znanstvenim projektima te je aktivna članica nevladinih strukovnih udruga, Hrvatskog centra znanja o okolišu i Hrvatskog panela za klimatske promjene, koje djeluju na području održivosti i klimatskih promjena. Objavila je nekoliko znanstvenih radova i dvije knjige.
Sonja Schirmbeck, doktorica je političkih znanosti sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu i direktorica regionalnog ureda Zaklade Friedrich Ebert u Zagrebu. Karijeru je započela 2003. na Znanstvenom institutu Goethe u Frankfurtu, Njemačka, pri Institutu za međunarodne odnose. Od 2014. do 2017. radila je kao ravnateljica regionalnog ureda za klimatsku i energetsku politiku u Aziji Friedrich-Ebert-Stiftunga sa sjedištem u Hanoju, Vijetnam. Od 2017. do 2021. godine radila je kao u Odjelu za srednju i istočnu Europu Friedrich-Ebert-Stiftung sa sjedištem u Berlinu, Njemačka, zadužena za regionalnu klimatsku i energetsku politiku, kao i za vezu s uredom FES-a u Kijevu, na Kavkazu i u središnjoj Aziji. Zaklada Friedrich Ebert zalaže se za demokratsko, socijalno pravedno i ekološki održivo društvo u Hrvatskoj i Sloveniji. Surađuju s lijevim snagama, prije svega sa sindikatima, političarima i nevladinim organizacijama. Organiziraju konferencije i seminare, nude političko obrazovanje, savjetovanje promičući umrežavanje na nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini.
#prostorslobode
Fotografije: privatan album
