Ove nedjelje razgovaramo sa Snježanom Banović, povodom nedavno objavljene knjige Kronika sretnih trenutaka – odlomci iz ludih Osamdesetih (Fraktura, 2023.).
Snježana je pripadala generaciji mladih koja je odrasla u Zagrebu, kao protagonistica društveno-kulturne – novovalne, kazališne, likovne, filmske, medijske… – scene plodnih 1980-ih. U burnom desetljeću, između dva politička događaja: smrti predsjednika SFRJ, Josipa Broza Tita u svibnju 1980. i “balvan revolucije” u ljeto 1990., mladi ljudi u Zagrebu, ali i Beogradu, Ljubljani, Rijeci… našli su svoj prostor za – riječima Darka Lukića u pogovoru knjige – osvajanje različitih osobnih i kolektivnih sloboda u okruženju odumirućeg socijalizma, uzbudljivo vrijeme novih, nerijetko radikalnih ideja i uvjerenja koje se obznanjuju i nadglasavaju u zadimljenim klubovima i kavanama, uglavnom nemajući jasnu ideju o tome kamo će se dalje zaputiti.”
Intelektualnu znatiželju i buntovnost, samostalnost koju je stjecala i vježbala u 1980-ima, Snježana nije izgubila, već samo dalje izoštravala tijekom vremena. Pored profesure na ADU u Zagrebu i neumornog istraživanja nacionalne kazališne povijesti i scene te objavljivanja knjiga s ovog područja, aktivno prati i iskazuje svoje mišljenje o brojnim problemima na Hrvatskoj kulturnoj sceni zadnjih 20-tak godina. Teme su: hrvatska kulturna politika, hrvatska kazališna politika, položaj kulture i kulturnjaka. Stala je u obranu nekih prozvanih kolega, poput Olivera Frljića, bila članica vijeća za kulturu SDP-a, ustrajno kritizirala način na koji je Bandić vodio Zagreb, ujedno i kulturnu politiku ovog grada; napisala je pismo i Tomislavu Tomaševiću, vezanu uz slična pitanja, kao što se javno izjasnila i o stanju na Akademiji dramskih umjetnosti, vezanu uz prijave studentica i studenata o ponašanju više profesora još tijekom 2021. godine, što kulminira prosvjedom vezanim uz prijave protiv profesora Ozrena Prohića.
Sa Snježanom ćemo razgovarati o “ludim” osamdesetima; djevojkama, djevojčicama, ženskom glasu i feminizmu; kulturnim politikama i društvenim odnosima tada i danas, njenim brojnim angažmanima, licima i ulogama.
Snježana Banović (1963., Zagreb), hrvatska kazališna redateljica, teatrologinja i sveučilišna profesorica. Studira francuski i španjolski jezik na Filozofskom fakultetu. Diplomira na Akademiji dramske umjetnosti 1990. u klasi prof. Georgija Para. Prvi profesionalnu režiju ostvaruje u zagrebačkom Teatru &TD. Polaznica i stipendistica visokoškolskih i kazališnih institucija u SAD-u, Francuskoj, Njemačkoj, Belgiji i Velikoj Britaniji te polaznica više stručnih edukacija u Hrvatskoj i u inozemstvu. Doktorski studij književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završila je 2008. godine, a 2011. obranila je disertaciju Hrvatsko državno kazalište 1941-1945 – organizacijski i društveni kontekst.
Od 2003. predaje na Akademiji dramske umjetnosti – Odsjek produkcije, gdje je od 2019. zaposlena kao redovita profesorica u trajnome zvanju. Od ak. god. 1921./22. predaje kao gost na Doktorskome studiju Književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Gostovala je kao predavač na sveučilištima u Francuskoj, SAD-u, Makedoniji i Srbiji. Disertaciju iz 2011. objavila je izdavačka kuća Profil pod nazivom Država i njezino kazalište 2012. godine. U izdavačkoj kući Durieux 2014., objavljuje knjigu eseja Kazalište krize, a potom u Frakturi Službeni izlaz – oglede o kazalištu i kulturnoj politici (2018.) te Kazalište za narod: HNK u Zagrebu 1945 – 1955. Između socrealizma i samoupravljanja (2020.). i recentnu – Kronika sretnih trenutaka – odlomci iz ludih Osamdesetih (Fraktura, 2023.).
Ostvarila je pedesetak kazališnih režija u Hrvatskoj i u inozemstvu i to u kazalištima DK Gavella, HNK Zagreb, HNK Rijeka, HNK Osijek, ZKM, ITD, Kerempuh, Komedija, Histrioni, Novi život, Žar ptica, Kazalište Virovitica, KMD Dubrovnik, Atelje 212 Beograd, ITI Prag, HNK Varaždin, Mala scena Zagreb, Hrvatski radio, WSC Theatre, Nebraska USA, INK Pula, Opera b.b., Pozorište mladih Novi Sad, Festival književnosti Fraktura. Za neke je predstave radila je i izbor glazbe (Kako sam naučila voziti, Dvije, Vaginini monolozi, Debela, Posljednja karika, Vanda, Simone, fragmenti), bila autorica scenografije za predstave Mačak u vreći Georgesa Feydeaua u Kazalištu Virovitica, Posljednja karika Lade Kaštelan u WSC Theatre, USA i Enciklopedija izgubljenog vremena u Pozorištu mladih u Novom Sadu. Bila je i dramaturginja na više predstava od kojih se od najrecentnijih ističe Simone, fragmenti u produkciji Festivala književnosti Fraktura (2021.) Uz dramske tekstove režira i/ili organizira komercijalne i umjetničke manifestacije te dobrotvorne programe. Za neke od kojih piše sinopsise, a autorica je i više tekstova cabareta i adaptacija proznih djela.
Objavila je brojne stručne i znanstvene tekstova o kazalištu, kulturnoj politici, kazališnom menadžmentu i produkciji u zbornicima i časopisima (Desničini susreti, Krležini dani, Dani hvarskog kazališta, Kazalište, Hrvatsko glumište, Tragovi 3. Program Hrvatskog radija, Književna republika, Scena, Mediantrop, Zbornik HAZU, Ideje.hr itd.). Recenzentica je više udžbenika, članaka i stručnih knjiga. Surađivala je na izradi Židovskoga biografskog leksikona i Kazališnoga leksikona Leksikografskog zavoda u Zagrebu. Voditeljica više stručnih skupova o kazalištu i urednica više zbornika, promotorica književnih i znanstvenih izdanja te suradnica na projektima Ureda za kulturu SNV-a. Adaptirala i napisala više tekstova za kazalište, a izvedeni prijevodi su i njeni prijevodi tekstova s engleskoga, francuskoga i talijanskoga jezika (Ionesco, Haim, Eskin, Vogel, Mogens-Rukow, Donizetti).
Sudjelovala je samostalno ili s predstavama na brojnim festivalima, žirijima, konferencijama i okruglim stolovima s temom kazalište, kazališna produkcija i kulturna politika u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Grčkoj, Francuskoj, Sloveniji, SAD, Austriji, Italiji, Belgiji, Njemačkoj i Španjolskoj.
Bavi se javnim djelovanjem i surađujući s udrugama civilnog društva i ad-hoc organizacijama koje ukazuju na brojne negativne društvene pojave u Hrvatskoj i šire. Tijekom rada obnašala umjetničke i javne funkcije, članstva u žirijima, prosudbenim tijelima. Članica je više strukovnih udruga u kulturi RH.
#prostorslobode
Fotografija: Anto Magzan
