Doručak na travi, 19. 11. 2023., 10-11 sati
Gošće: povjesničarke umjetnosti, dr. sc. Petra Vugrinec (muzejksa savjetnica Galerije Klovićevi dvori) i dr. sc. Barbara Vujanović (muzejska savjetnica, Muzeji Ivana Meštrovića – Atelijer Meštrović, Zagreb)
Ivan Meštrović – kipar u vremenu promjena; kolektivnih i osobnih identiteta
Gošće nedjeljne emisije autorice su retrospektivne izložbe o hrvatskom kiparu Ivanu Meštroviću, povodom 140. obljetnice rođenja; povjesničarke umjetnosti Petra Vugrinec i Barbara Vujanović.
Ova dugo i pomno pripremana izložba koja se otvara 22. studenoga 2023. u Galeriji Klovićevi dvori, nastala je partnerskom suradnjom Galerije Klovićevi dvori i Muzeja Ivana Meštrovića. Postavljena u atriju i na sve tri galerijske etaže, izložba predstavlja najobuhvatniji prikaz Meštrovićevog kiparskog opusa, uz brojna djela posuđena iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, Austrije, Češke, Italije, Velike Britanije.
Mada nam se čini da o Meštroviću gotovo sve ili barem dovoljno znamo, činjenica je da posljednjih 40 godina nije održana retrospektivna izložba kiparskog opusa ovog umjetnika. Stoga je, jedna od namjera autorskog tima da se izložbom ukaže na: “…ono što je prema našem mišljenju živo, i umjetnički i konceptualno, u Meštrovićevu djelu.”… Stoga je jedna od sveprisutnih tema ona “njegova osobnog i kolektivnog identiteta”. (Navodi: Petra Vugrinec, iz kataloga izložbe)
Da je Meštrović živio i radio u odista turbulentnim vremenima, koja su donosila brojne političke, ali i umjetničke promjene, govori rječito jedan podatak. Trg na kojem se danas nalazi njegov rad, Zdenac života (zasigurno dio kolektivne memorije Zagreba u više generacija) u nepunih je 150 godina promijenio naziv šest puta. Zdenac života bio je atraktivan njegovim vršnjacima, kada je izložen 1905., kao što je bio zanimljiv mladima moje i današnjim generacijama – Nađemo se kod ‘Zdenca’!
Na primjeru više od 200 djela publika će moći vidjeti i paralelno uspoređivati Meštrovićeve faze, teme, preokupacije koje su autorice obradile kroz odnos Meštrovića i pitanja kolektivnog i osobnog identiteta, utjecaju djetinjstva i mladenačkih ideja, ženskih i muških likova, tijelu, ljepoti, panslavenstvu, odnosu prema religiji – kršćanstvu, teizmu, panteizmu.
U okviru sistematičnosti koju zahtjeva široko obuhvatno istraživanje neophodno za ovakav tip izložbe, autorice slijede ovaj pristup, ostavljajući prostor za pokušaj ponovnog tumačenja Meštrovićevog kiparskog opusa, uz želju da umjetnikovi radovi budu temelj propitkivanja, očaranosti, kontemplacije generacija koja je Meštrovića usvojila, kao i poziv mladima da se s njegovim djelom (možda i po prvi puta) upoznaju te svojim dojmovima i refleksijama u njoj aktivno sudjeluju.
Petra Vugrinec (r. Senjanović, Zagreb, 1974.) diplomirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu povijest umjetnosti i komparativnu književnost 2000. godine. Od 2001. godine zaposlena je u Galeriji Klovićevi dvori. Od 2016. godine voditeljica je stručne službe i programa Galerije Klovićevi dvori gdje je ostvarila niz zapaženih izložaba specijaliziravši se za područje slikarstva hrvatske moderne. Autorski je realizirala izložbene projekte posvećene hrvatskim modernim umjetnicima, retrospektive Joze Kljakovića, Roberta Auera, Mencija Clementa Crnčića, Mate Celestina Medovića, seriju izložaba o stvaralačkim fazama Vlahe Bukovca te međunarodno uspješne izložbe Izazov moderne: Zagreb – Beč oko 1900. i Ars et virtus. Hrvatska – Mađarska, 800 godina zajedničke umjetničke baštine.
Doktorski rad Simbolizam u hrvatskom slikarstvu obranila je na poslijediplomskom doktorskom studiju povijesti umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (mentorica: dr. sc. Irena Kraševac). Studijske istraživačke boravke realizirala je u Rimu (Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima, Vatikanski muzeji), Firenci (Galerija Uffizi), Beču (Galerija Belvedere) i Münchenu (Zentralinstitut für Kunstgeschichte), Parizu (Musée d’Orsay, znanstveni simpozij: Redéfinir le Symbolisme Européen, 2012.) i u Edinburghu (Scottish National Gallery, znanstveni simpozij: Symbolist Landscape in Europe 1880 – 1910, 2012.). Suradnica je na znanstvenom projektu Hrvatske zaklade za znanost, Istraživanje provenijencije umjetnina u zagrebačkim zbirkama (voditeljica: dr. sc. Ljerka Dulibić).
Dobitnica je Povelje Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske i nagrade Hrvatskog muzejskog društva za rad na izložbi Izazov moderne. Zagreb – Beč oko 1900., Godišnje nagrade Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za izložbu Korijeni i krila. Vlaho Bukovac u Zagrebu, Cavtatu i Beču, 1893.-1903. i Visokog odlikovanja Reda Mađarskoga zlatnog križa za zasluge za izuzetan doprinos predstavljanju mađarsko-hrvatskih kulturnih odnosa kroz izložbu „ARS ET VIRTUS. Hrvatska – Mađarska: 800 godina zajedničke kulturne baštine“, koja je od Hrvatskog muzejskog društva proglašena najboljom izložbom u 2020.
Barbara Vujanović (1983.) diplomirala je povijest umjetnosti i francuski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorsku disertaciju pod nazivom Od antičkih uzora do neoklasicizma – klasična komponenta u djelu Ivana Meštrovića obranila je 2021. godine na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Muzejska je savjetnica Atelijera Meštrović, u kojem je zaposlena od 2009. godine. Autorica je knjige Meštrovićev znak u Zagrebu objavljene 2017., te koautorica knjige Ivan Meštrović i Česi: primjeri hrvatsko-češke kulturne i političke uzajamnosti objavljene 2018. godine.
Koautorica je velike retrospektivne izložbe Ivana Meštrovića 2023. godine u Galeriji Klovićevi dvori. Autorica je izložbi Meštrovićev znak u Zagrebu – arhitektura: 80 godina Meštrovićeva paviljona postavljene u Zagrebu 2018. godine i Ivan Meštrović – portreti suvremenica i suvremenika održane u Križevcima, Zagrebu, Virovitici, Sinju i Vrpolju 2021. i 2022. godine. Koautorica je zagrebačke retrospektive Augustea Rodina Rodin u Meštrovićevu Zagrebu 2015. godine, te izložbe Skulptura i nagost – tjelesnost i erotika u djelima Ivana Meštrovića postavljene u Zagrebu 2016. i u Ljubljani 2018. godine. Koautorica je i Meštrovićevih retrospektiva u Krakowu (2017.) i Pragu (2022.), te izložbe u Stockholmu (2013.).
Redovito sudjeluje na međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima, te pohađa stručne specijalizacije, među kojima treba izdojiti šestotjedno usavršavanje u British Museumu 2016. godine. Pod mentorstvom Iana Jenkinsa, voditelja Zbirke grčke umjetnosti British Museuma kurirala je izložbu Rodin: rethinking the fragment, koja je postavljena u tri muzeja u Engleskoj, Kendalu (2018.), Bathu (2018.) i u Walsallu (2019.).
Autorica je projekta MEŠTART u sklopu kojeg se od 2010. godine u Atelijeru Meštrović u Zagrebu i u Galeriji Meštrović u Splitu priređuju izložbe suvremenih autora, s ciljem aktualizacije i novoga čitanja opusa Ivana Meštrovića kroz suvremene umjetničke izričaje. Od 2003. do danas redovito objavljuje kritike te stručne tekstove u novinama, časopisima te stručnoj periodici.
#prostorslobode
Fotografije: privatan album
