Dubrovačke ljetne igre utemeljene su 1950. godine kada su diljem Europe nastajala brojna kazališna i glazbena događanja. Osnivač i vlasnik neprofitne ustanove u kulturi je Grad Dubrovnik. Igre zapošljavaju 25 djelatnika te oko 200 sezonskih djelatnika i volontera. Nagradu Orlando Hrvatska radiotelevizija dodjeljuje svake godine za najbolja dostignuća u glazbenom i dramskom programu Dubrovačkih ljetnih igara. Zadnjih šest godina na mjestu intendantice je Dora Ruždjak Podolski, a od 2013. na mjestu ravnateljice je Ivana Medo Bogdanović.
74. Dubrovačke ljetne igre – ženski pogled
Ovogodišnje, 74. Dubrovačke ljetne igre traju od 10.7.-25.8.2023., a u programu nude 70-ak dramskih, glazbenih, plesnih, folklornih i drugih izvedbi. Dora Ruždjak Podolski intendantica je Dubrovačkih ljetnih igara od 2017. godine – pa tako i ove. Nataša Dangubić je – uz pomoćnika intendantice za dramski program, Saše Božića – autorica scenarija ceremonije otvorenja te glumica u dvije predstave. Na ceremoniji otvorenja, kao dio Festivalskog dramskog ansambla sudjelovala je i Anđela Ramljak, koja glumi u jednoj od festivalskih premijera.
Kao što sam navela, pored intendantskog posla, ove godine ćemo u Parku Gradac gledati i premijeru autorskog projekta Dore Ruždjak Podolski: Sjetne žene raguzejske, za koji dramaturgiju potpisuju Marijana Fumić i Stela Mišković, dok je u glumačkoj postavi i Nataša Dangubić. Kao što stoji u najavi na stranicama festivala, Sjetne žene… propituju život dubrovačke zajednice, s fokusom na život žena u doba Republike.
Uz Doris Šarić-Kukuljicu (Kata), Nataša Dangubić glumi ulogu Mare u predstavi Saše Božića, Mara i Kata, inspiriranom legendarnom emisijom Petra Kušelja s HR Radio Dubrovnika, iz 1960-ih: Na posjedu u kundurica te zapisima iz knjige Dese Begović Mrkušić. Ovo je priča o mentalitetu grada, stanovnika, uspomena, projekcija prošlosti i budućnosti – dubrovačka povijest ispričana kroz dvije ženske uloge.
Anđela Ramljak glumi Orsinu, kasnije Orsino, princezu u premijeri predstave Na tri kralja ili kako hoćete, prema motivima Williama Shakespearea, a u režiji Grzegorza Jarzyne i tekstu Grzegorza Jarzyne te Romana Pawłowskog, koji potpisuje i dramaturgiju. U ovoj interpretaciji poznate komedije pogrešaka gledamo suvremenu priču o ljubavi koja prelazi granice spolova i spolnih preferencija, propitujući rodne uloge i međuljudske odnose.
S našim ćemo gošćama razgovarati o dugovječnoj povijesti i razvoju festivala, programskoj orijentaciji te poslovima i projektima u kojima sudjeluju naše gošće.
Dora Ruždjak Podolski rođena je 1971. u Zagrebu. Studirala je latinski i grčki jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a diplomirala studij kazališne režije i radiofonije. Do danas je ostvarila preko osamdeset samostalnih režija dramskih, opernih i operetnih naslova te mjuzikala režirajući u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci, na Dubrovačkim ljetnim igrama, u GK Komedija, GK Trešnja, ZKM-u, GDK Gavella i dr., te u Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Crnoj Gori, Rusiji i Kanadi. Režirala je i ceremonije dodjela nagrada te otvorenja festivala. Najdražim redateljskim dramskim ostvarenjima pripadaju Tragedija mozgova J. P. Kamova, San ljetne noći W. Shakespearea, Žena – bomba I. Sajko, Slučajevi običnog ludila P. Zelenke, Regoč I. B. Mažuranić, Dorothy Gale T. Zajeca, Ana Karenjina L. N. Tolstoja, Posljednji dani mira I. Vidića te Črna mati zemla K. Novaka i T. Zajeca. S Frankom Perković 2001. osnovala je Kazališnu udrugu frustriranih redatelja (KUFER), koja je afirmirala niz mladih umjetnika, redatelja, glumaca, plesača i koreografa. Od 2012. godine vode Umjetničku organizaciju „Ruždjak i Perković“ (RUPER). Dobitnica je niza nagrada i priznanja, izdvajamo nekoliko: Goran za mlade pjesnike, Nagradu hrvatskog glumišta za režiju Chicaga (2004.), Ljepotice i zvijeri (2008.), Madame Buffault (2015.), i Črne mati zemle (2017.), nagradu za režiju Črne mati zemle na 32. Gavellinim večerima i 28. Marulićevim danima. Na 35. Gavellinim večerima nagrađena je za režiju, ali i predstavu u cjelini Škrtca J.B.P. Molièrea. S redateljem Sašom Božićem napisala je dramski tekst Rent, a friend nagrađen ASSITEJ-evom za najbolji dramski tekst 2012. godine. Autorica je knjige stihova Šetač (Goranovo proljeće 1992.) i libreta za operu Komorni trio Olje Jelaske praizvedene na Muzičkom biennalu 1997. godine. U zvanju docentice predaje glumu na Akademiji dramske umjetnosti, gdje je i zaposlena, te na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Bila je pomoćnicom intendanta Dubrovačkih ljetnih igara za dramski program od 2009. do 2012. godine, a od kolovoza 2017. godine na dužnosti je intendantice Dubrovačkih ljetnih igara.
Anđela Ramljak rođena je u Mostaru 1986. godine. 1992. s obitelji se preselila u Zagreb, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Od 2009. do 2014. studirala je na Akademiji dramske umjetnosti. Kad je diplomirala, postala je vanjska suradnica Zagrebačkog kazališta mladih, a 2017. godine i stalna članica njegova ansambla. Diplomirala je ulogom Dorine u Tartuffeu. Za tu ulogu dobila je dekanovu nagradu i bila nominirana za Nagradu hrvatskog glumišta. U ZKM-u je glumila u predstavama #radninaslovantigona, Noćni život i Alisa u zemlji čudesa, koje su na nju imale najveći utjecaj i pomogle joj da postane iskusna glumica.
Nataša Dangubić rođena je u Dubrovniku 1974. Diplomirala je glumu na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu i ubrzo postala članicom ansambla Teatra ITD. U matičnom kazalištu i gostujući na mnogim hrvatskim pozornicama, ostvarila je velik broj zapaženih uloga u predstavama koje su gostovale na domaćim, europskim i svjetskim festivalima. Dobitnica je važnih nagrada, poput Nagrade Ivo Fici za najboljeg mladog glumca na Festivalu glumca u Vinkovcima, Nagrade za najbolju mladu glumicu i Nagrade za najbolju glumicu na Međunarodnom festivalu malih scena u Rijeci, Nagrade na Međunarodnom festivalu komornog teatra Zlatni lav u Umagu. U kazalištu često nastupa u predstavama Saše Božića, Olivera Frljića, Tomija Janežića, Bobe Jelčića, Joška Juvančića, Ivice Kunčevića, Mirana Kurspahića, Paola Magellija, Franke Perković, Nataše Rajković i dr. Mnogo nastupa na filmu i u televizijskim serijama, ostvarujući zapažene uloge likova iz suvremenog života.
